Portal Moje dijete je namijenjen roditeljima a sadrži korisni savjeti za trudnice savjeti za pravilan odgoj savjeti za buduće mame zanimljivosti i informacije vezane uz teme moja beba moje dijete

Kada dijete navrši drugu godinu života smanjuje se potreba organizma za energijom zbog usporenja tjelesnog razvoja i smanjenja relativne potrebe za energijom, a to označava smanjenje broja potrebnih obroka, iako, važno je napomenuti kako u njima moraju biti zastupljeni svi glavni hranjivi sastojci. U tome se razdoblju dijete postupno privikava na hranu odraslih.
Količinu hrane i broj obroka treba ponajprije prilagođavati djetetovu teku, ali najbolje je  malenom djetetu dnevno davati pet obroka, točnije, tri glavna obroka i dva međuobroka. Dijete ne treba prisiljavati na jelo (potrebno je imati na umu da su njegove energijske potrebe manje). Važno je da dijete pije dosta tekućine, napose vode.

Vrhovni savjet za zdravlje u Francuskoj nedavno je zatražio je od grupe stručnjaka koji se bave zdravstvenom zaštitom djece - od stomatologa do pedijatara, da se ozbiljno pozabave pitanjem o tome da li je zubna pasta za djecu neophodna te da li je ona uopće i koliko zdrava za dječje zube.

Rezultati istraživanja pokazali su kako samo određene količine koncentracije fluora u dječjim zubnim pastama uistinu korisne te bi iz istoga razloga one trebale biti ograničene na 1.450 pmm.

Dakle, sve paste za zube namijenjene djeci koje sadrže veću količinu fluora od one propisane bi trebale biti povučene s polica odnosno iz kompletne prodaje, a njihova prodaja bi bila dopuštena isključivo ljekarnama i to uz predočen specijalistički recept.

Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću, poznat i kao ADHD odnosno attention deficit hyperactivity disorder, razvojni poremećaj samokontrole je sindrom s osnovnim obilježjima nepažnje i nemira, koji susrećemo kod djece predškolske i školske dobi, pa i adolescenata, a samo izuzetno i u odrasloj dobi. Ovdje se ne radi samo o razvojnoj fazi koju će dijete prerasti i nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom u odgoju niti je znak djetetove "zločestoće". Učestalost je kod 1 – 5% populacije te je učestaliji kod dječaka nego kod djevojčica.
Smetnje ovog poremećaja uglavnom obuhvaćaju područja: pažnje, percepcije, motorike, učenja, mišljenja, odnosa, emocionalnosti, ponašanja, spavanja te različitosti u tjelesnom razvoju.

Napredak djeteta najvećim dijelom ovisi od kvalitetne prehrane te iz tog razloga je jako bitno da naši najmlađi steknu zdrave prehrambene navike. Trebamo biti svjesni da ponekad i uz najveće napore se dogodi da nam promakne „nezdrav obrok“. S obzirom na ubrzani ritam života nemoguće se hraniti samo zdravom hranom sa namirnicama iz domaćeg uzgoja. Kupujući namirnice najčešće se i ne obrati pozornost na sastojke namirnica koje kupujete. Danas su vrlo rijetki proizvodi koji ne sadrže aditive.